top of page

Nikola Sandulović za RichTVX: Studenti, borba za demokratsku Srbiju, lično iskustvo represije i vizija zapadnog savezništva

  • Writer: Klara S
    Klara S
  • Jan 20
  • 4 min read
Studentski protesti

U intervjuu za RichTVX News Network, predsednik Republikanske stranke Srbije Nikola Sandulović govorio je o posledicama otmice i fizičkog napada nad njim, o atmosferi političke represije u Srbiji, o studentskim protestima koji menjaju društvenu dinamiku, kao i o konkretnom programu reformi koji, prema njegovim rečima, mora biti sproveden odmah nakon političke promene.

Intervju ima dve ključne poruke: prvo, da se u Srbiji već dugo vodi borba protiv sistema zasnovanog na strahu i kontroli institucija; drugo, da rešenja, po Sanduloviću, moraju biti brza, duboka i institucionalno precizna, bez kompromisa sa strukturama koje opisuje kao deo problema.


Zdravstveno stanje i poruka nakon napada: „Ovo je postala životna misija“

Sandulović je naveo da se oseća dobro i da je događaj koji opisuje kao organizovanu akciju protiv njega dodatno učvrstio njegovu političku odlučnost. Istakao je da borbu za promenu vlasti i državnog kursa više ne posmatra samo kao politički plan, već kao ličnu misiju.

Posebno je naglasio podršku iz Sjedinjenih Američkih Država, uključujući pozdrave i zabrinutost koje su, prema njegovim rečima, preneli profesor Jeffrey Sonnenfeld i Steven Tian sa Yale univerziteta, kao i podršku medijskog tima RichTVX.


Da li je to bio izolovan incident ili obrazac: „Sistem eliminacije neslaganja“

Odgovarajući na pitanje o ulozi bezbednosnih struktura, Sandulović je izjavio da se ne radi o izolovanom incidentu, već o širem obrascu političkog zastrašivanja i represije. On tvrdi da u Srbiji postoji „mašina“ koja uključuje različite delove sistema — od bezbednosnih struktura do pravosuđa i medija — i koja služi za neutralizaciju političkih protivnika i prikrivanje zloupotreba.

Važan politički momenat u njegovom izlaganju je tvrdnja da je njegov opstanak omogućio da se o tim mehanizmima govori otvoreno, kao o sistemskom problemu, a ne kao o pojedinačnom slučaju.

Studentski protesti: prelomna tačka bez obzira na ishod

Sandulović smatra da su studentski protesti već proizveli trajnu promenu u društvu, čak i pre njihovog formalnog završetka. Naglasio je da su studenti pokazali da strah nije trajno stanje i da se, jednom kada se građani oslobode straha, politička realnost nepovratno menja.

Po njegovom viđenju, protesti su prešli granicu klasičnog okupljanja i prerasli u širi društveni signal da je došlo vreme za političku odgovornost.


„Politički cilj mora biti jasan“: zahtev za smenom i procesuiranjem

U delu intervjua koji je izazvao najveću pažnju, Sandulović je tvrdio da protesti moraju dobiti jasnu političku formu i jedinstven cilj, kako bi se, kako kaže, izbegla manipulacija i preusmeravanje javnog gneva.

Prema njegovim rečima, jedini zahtev koji može proizvesti stvarnu promenu jeste:

  • ostavka aktuelnog predsednika,

  • i pokretanje postupaka protiv njega i najbližih saradnika, u skladu sa zakonom.

Ovaj deo poruke u intervjuu predstavlja njegovo insistiranje da politička promena ne sme ostati simbolična, već mora imati institucionalni epilog.


Srbija između Istoka i Zapada: „Nema kompromisa oko strateškog pravca“

Sandulović je izneo nedvosmislen stav da Srbija, po njemu, mora jasno pripadati zapadnim političkim i bezbednosnim okvirima. Kritikuje politiku balansiranja kao izvor stalne nestabilnosti i tvrdi da takav pristup omogućava lično bogaćenje i produžavanje vlasti kroz stalno „kupovanje vremena“.

U tom smislu, njegova ključna politička poruka je: Srbija mora da prekine sa dvostrukim porukama i da izabere pravac koji podrazumeva demokratske standarde, vladavinu prava i pouzdana savezništva.


Program reformi: šta Sandulović obećava kao „hitne, radikalne mere“

Najkonkretniji deo intervjua odnosi se na reforme koje, prema Sanduloviću, moraju početi odmah nakon promene vlasti. On je izložio paket mera koji uključuje:

1) Procesuiranje vrha vlasti i mreže saradnika

  • pokretanje istraga, hapšenja i sudskih postupaka protiv odgovornih za sistemsku korupciju, zloupotrebe i političko nasilje (kako on to opisuje),

  • proširenje odgovornosti i na deo struktura koje su obezbeđivale političku zaštitu sistemu.

2) Potpuna reforma pravosuđa

  • „reset“ sistema kroz duboku reformu tužilaštva i sudova,

  • uspostavljanje mehanizama stvarne nezavisnosti institucija.

3) Demontaža „komunističkog aparata“ i partijske države

  • uklanjanje političkih poluga iz javnih institucija,

  • prekid prakse upravljanja državom kroz lojalnost, a ne stručnost.

4) Nova bezbednosna arhitektura

Sandulović je posebno insistirao na reformi bezbednosnog sektora i najavio stvaranje novih službi po modelima zapadnih standarda, navodeći primere:

  • FBI / CIA

  • MI5 / MI6(u smislu profesionalizacije, jasnih nadležnosti i kontrole).

5) Prekid spornih međunarodnih veza i redefinisanje spoljne politike

  • prekid političkih i finansijskih aranžmana sa državama koje smatra destabilizujućim,

  • jasno usmerenje ka EU i zapadnim strukturama.

6) EU integracije i NATO perspektiva

Kao deo strateškog pravca, Sandulović insistira da Srbija mora ubrzati evropske integracije i otvoreno definisati svoje mesto u zapadnom bezbednosnom okviru, uz tvrdnju da bez tog izbora nema dugoročne stabilnosti.


Dijaspora kao stub obnove Srbije

U intervjuu je naglasio i ulogu srpske dijaspore, koju vidi kao ključnog investicionog i razvojno-bezbednosnog partnera zemlje nakon promene vlasti. Prema njegovom stavu, dijaspora bi bila spremnija da investira i učestvuje u obnovi Srbije ukoliko institucije garantuju pravnu sigurnost i zaštitu kapitala.


„Ne tražimo kozmetiku, već promenu sistema“

Centralna ideja je da Srbija ne može izaći iz krize kroz parcijalne korekcije i „meke“ dogovore, već jedino kroz institucionalnu promenu sistema: pravosuđa, bezbednosnih struktura, spoljne politike i odnosa države prema građaninu.

Bez obzira na to kako se neko odnosi prema njegovim ocenama, intervju je jasan u jednoj stvari: on nudi konkretan plan reformi i insistira da promena mora imati merljive, institucionalne posledice.

bottom of page